Sukuma Proverbs

248. TULO YA NG’HONDI YA GUMISIJA NG’HOME.

Imbuki ya lusumo lunulo ilolile ng’holo ng’osha iyo igitanagwa ng’hondi. Ing’hondi yiniyo igoleshaga kajile ka ng’holo ijo jili njungi noyi. Aho jugima guja na jagimaga mpapa ujegele haho nujitule najigwe. Jigab’izaga guti jilalile tulo iyo iliyagumisijiwa bho gutulwa ng’home. Hunagwene abhanhu bhayombaga giki, ‘tulo ya ng’hondi yagumisija ng’home.’

Ulusumo lunulo lugalenganijiyagwa kubhanhu abho bhali na bhulendelezu bho guduma nulu uguitumama imilimo yabho. Abhanhu bhenabho gagab’ashililaga amakanza agamilimo guti gulima, nulu guja kuhofisi jabho, bhiyib’ile. Akajile kenako kagenhaga makoye gagugayiwa nulu jiliwa ahakaya jabho. Abhanhu bhenabho bhagiyenhelejaga gupejiwa imilimo yabho kunguno, ya bhudito bho guitumama imilimo yabho. Amakoye genayo gikolile na ng’hondi ilalile iyo iliyagutulwa ng’home nayudula ugumisha. Hunagwene abhanhu bhagayombaga giki, ‘tulo ya ng’hondi yagumisija ng’home.’

Ulusumo lunulo lolanga bhanhu  gub’iza na bhukamu bho gutumama milimo yabho, kugiki bhadule gupandika matwajo mingi umuwikaji b’ob’o. Ubhukamu bhunubho bhugub’ambilija ijinagwendelea chiza ni milimo yabho.

KISWAHILI: USINGIZI WA DOROME NI WA KUAMSHIA RUNGU.

Chanzo cha methali hiyo chaangalia kondoo dume aitwaye dorome. Kondoo huyo huonesha mwenendo wa kondoo walio watembeaji sana. Wakizoea kwenda sehemu fulani, huwa hawatoki pale mpaka mtu awaendee na kuwapiga rungu ndipo waondoke pale. Kondoo hao huwa kama wamelala usingizi wa kuamushiwa rungu. Ndiyo maana watu husema kwamba, ‘usingizi wa dorome ni wa kuamshia rungu.’

Methali hiyo hulinganishwa kwa watu wenye upole wa kushindwa hata kufanya kazi zao. Watu hao hujikuta muda wa kufanya kazi, zikiwemo zile za kilimo na zile za maofisini, umeisha. Mwenendo huo huwaletea matatizo yakiwemo yale ya kukosa chakula kwenye familia zao, na wengine hata kufukuzwa kazi na waajiri wao. Matatizo hayo, hufanana na kondoo dume kupigwa rungu ndipo aondoke anapotakiwa kutoka. Ndiyo maana watu husema kwamba, ‘usingizi wa kondoo dorome ni wa kuamshia rungu.’

Methali hiyo hufundisha watu  kuwa na bidii ya kufanya kazi zao ili waweze kujipatia mafanikio mengi maishani mwao. Bidii hiyo itawasaidia katika kuendelea vizuri na kazi zao ambazo ni muhimu katika kuwaletea maendeleo kwenye familia zao.

(Ufunuo. 5:6; Mithali 6:9-10; Yohane. 1:29).

 

 

ram sleeping

ENGLISH: A FAST SLEEPING RAM IS WAKEN UP BY A STRIKE OF A CLUB.

The origin of this proverb is a ram. The ram reflects the behavior of sheep that wander regularly. When they are used to going somewhere, they do not get out of that place until someone goes there and strikes them with a club as if they were fast asleep. That is why people say, ”A fast sleeping ram is waken up by a strike of a club.’

The proverb is used comparatively to refer to people who are extremely humane to the extent of being unable to even perform their tasks. Those people take much lingerly than is requied in creating time to work, including in agricultural fields and in office jobs. This behavior causes them problems, including food shortage in their families, and some even get dismissed by their employers. These problems are like a strike of a club to a fast sleeping ram, which makes it leave the place to which it had confined itself. That is why people say, ‘A fast sleeping ram is waken up by a strike of a club.’

This proverb teaches people to be diligent in doing their work so that they can make their lives more successful. Such effort will help them get on with their work that is important in bringing development to their families.

(Rev. 5: 6; Proverbs 6: 9-10; John. 1:29).

247. BAHASHA YA NGEGELEHYA (YA MMINZI) IGIPUNDULAGA YENIKILI.

Imbuki ya lusumo lunulo ilolile ngegelehya iyogikikalaga muminzi, na bhahasha. Aliyo lulu ingegelehya yiniyo ilina magulu ayo gadulile nulu gupundula ginhu ijo jikolile na daladasi. Ulu yutulwa mub’ahasha mumho iguipundula duhu. Hunagwene abhanhu bhagahayaga giki, ‘b’ahasha ya ngegelehya igipundulaga yenikili.’

Ulusumo lunulo lugalenganijiyaga kuli munhu uyo agitaga yabhubhi umuchalo. Umunhu ng’wunuyo agamanyichaga ng’winikili gulwa gwiting’wa, nulu guhugana gokwe. Kihamo na gumanyika chiniko, umunhu ng’wunuyo agahalalikaga bho gulema giki aditile uwei ya wabhubhi yiniyo. Aliyo lulu, abhanhu abho bhalimhona bhalimana pye igiki, uwei huyo witaga iyabhu yiniyo. Hunagwene abhanhu bhagayombaga giki, ‘b’ahasha ya ngegelehya igipundulaga yenikili.’

Ulusumo lunulo lolanga bhanhu  guleka gwita mihayo ya bhub’i kub’ichab’o. Akikalile kenako kagubhambilija ijinagubhiza na widohya bho gudula gwikala bho mholele na bhanhu umuwikaji b’ob’o.

KISWAHILI: BAHASHA YA KAA (WA MAJINI) HUJITOBOA YENYEWE.

Chanzo cha methali hiyo chaangalia kaa aishie majini, na bahasha. Lakini kaa huyo ana miguu ambayo huweza hata kutoboa vitu ambavyo hufanana na karatasi. Kwa hiyo, mtu akimweka kwenye bahasha ataitoboa tu. Ndiyo maana watu husema kwamba, ‘bahasha ya kaa hujitoboa yenyewe.’

Methali hiyo hulinganishwa kwa mtu yule atendaye maovu katika jamii. Mtu hiyo, hujulikana mwenyewe kutokana na wasi wasi wake, au hofu aliyo nayo. Pamoja na kuwa na wasi wasi au hofu hiyo, mtu huyo hubisha kwa kukataa kuwa yeye hajafanya uovu huo. Huyo ni mtu asiyetaka kukiri kosa lake ingawa kila mtu anajua kwamba mwenye kosa ni yeye.

Pamoja na kukataa kwake, watu wanaomtazama wote huelewa kuwa yeye ndiye aliyetenda uovu huo kutokana na wasi wasi wake alio nao. Kwa hiyo, mtu aliyetenda jambo baya hujibainisha mwenyewe kwa kubabaika kwake. Ndiyo maana watu husema kuwa, ‘bahasha ya kaa hujitoboa yenyewe.’

Methali hiyo hufundisha watu  kuacha kutenda maovu katika jamii au kwa wenzao. Kuishi hivyo, kutawasaidia watu hao katika kujijengea unyenyekevu wa kuwawezesha kuishi kwa amani na wenzao, maishani mwao.

Luka 18:18-24.

 

crabs

ENGLISH: AN ENVELOPE WITH A CRAB PERFORATES ITSELF.

The origin of this proverb is a crab and an envelope. The crab has legs that can perforate such things as paper. So, if someone puts it in an envelope, it will simply perforate it. That is why people say, “An envelope with a crab perforates itself.”

The proverb is used comparatively to refer to any person who does evil in society. Such a person is easily identifieble because of his or her own anxiety and fears. Despite their anxiety and fears, the person denies committing the wrong. That is to say, such a person does not want to admit his or her mistake, even though it is obvious for everyone that he/she is wrong.

Despite his/her refusal, all observers understand that he/she committed the evil because he or she cannot hide the anxiety and fears. Therefore, a person who does wrong things will be easily identified because of his or her own anxiety and fears. That’s why people say, ‘An envelop with a crab perforates itself.’

This proverb teaches people to abandon evil deeds in the society or against their peers. Living free of evil deeds will help them to develop humility that can enable them to live in harmony with others throughout their lives.

Luke 18: 18-24.

246. UOGWIB’ULUCHA ISUB’UYA HUYO ALAPANDIKE UBHULA/AGAMUNDA.

Imbuki ya lusumo lunulo ilolile ndimu iyo igitanagwa sub’uya, nu munhu uyooyib’uluchaga gwandya. Indimu yiniyo igalingagwa na bhanhu abho bhagailyaga inyama yayo. Umunhu uyo uibhulucha isub’uluya agasolaga ubhula bhoyo ulu ubhulagwa. Hunagwene, abhanhu bhagahayaga giki, ‘uogwib’ulucha isub’uya huyo alapandike ubhutumbo.’

Ulusumo lunulo lugalenganijiyagwa kubhanhu abho bhagagukuja milimo ya bhanhu nulu bhakikala abhanhu benekele bhatina lukumo. Abhanhu bhenabho bhagailekega imilimo yabho iyasolobho bhalondeja ya bhangi iyo idinasolobho nghale kubhoyi. Imilimo yiniyo yilenganilile nubhula bho sub’uya ubho bhudina solobho nhale kuli munhu ng’wunuyo uyo ojimijaga makanza mingi aguipejaga isub’uya yiniyo. Hunagwene abhanhu bhagayombaga giki, ‘uogwib’ulucha isub’uya huyo alapandike ubhutumbo.’

Ulusumo lunulo lolanga bhanhu  gumana ugugeleka isolobho ya nimo go munhu uyo wigelelilwe gulumbilijiwa chiza. Ubhumani bho bhugeleki bhunubho, bhugub’ambilija abhanhu bhenabho ijinagub’itila ya nhana abho bhagikalaga nabho, umuwikaji bhobho.

KISWAHILI: ANAYEMKURUPUSHA DIGIDIGI NDIYE APATAYE UTUMBO

Chanzo cha methali hiyo chaangalia myama pori aitwaye digidigi, na mtu aliyemkurupusha.  Myama huyo huwindwa na watu wale wailao nyama yake. Mtu aliyemkurupusha digidigi huyo huchukua utumbo wake, baada ya myama huyo kuuawa, licha ya kazi ngumu aliyoifanya mtu huyo. Ndiyo maana watu husema kwamba, ‘anayemkurupusha digidigi ndiye atakayepata utumbo.’

Methali hiyo hulinganishwa kwa watu ambao huthamini kazi za watu wengine, hata kama watu wenyewe si maarufu sana. Watu hao huziacha kazi zao zilizo na thamani kubwa na kufuata kazi za wengine zenye thamani ndogo ukilinganisha na zao. Kazi hizo hulingana na utumbo wa digidigi ambao hauna faida kubwa kwa mtu aliyepoteza muda mwingi akimfukuza myama huyo. Ndiyo maana watu husema kwamba, ‘anayemkurupusha digidigi ndiye atapataye utumbo.’

Methali hiyo hufundisha watu  kuelewa namna ya kupima thamani ya kazi ya mtu na kumpatia haki anayestahili kupewa. Uelewa huo utawasaidia watu hao katika kuwatendea haki wale waishio nao maishani mwao.

Mathayo 9:21;

Luka 12:32- 34;

Wakolosai 3:1-2.

 

dikdik

ENGLISH: HE WHO DASHES THE DIKDIK GETS ITS DIGESTIVE TRACT.

The origin of this proverb is a wild animal named dikdik, and a person who sees it first and makes it run in great hurry. The animal is hunted by those who eat its meat. The person who causes such an animal to dash takes its digestive tract after it has been killed, despite the hard work the person had done. That is why people say,he who dashes a dikdik gets its digestive tract.’

The proverb is used comparatively to refer to people who value the work of others, even if they are less prominent. Such individuals leave behind their cherished pursuits and pursue the interests of others, which are less important compared to their own. The tasks are compared to a digestive tract that is of little benefit to the person who spent a lot of time chasing the animal. That is why people say, ‘he who dashes a dikdik takes its digestive tract.’

The proverb teaches people about understanding how to appreciate others and give them the right they deserve. That understanding will help those people in doing justice to other people in their lives.

Matthew 9:21;

Luke 12: 32-34;

Colossians 3: 1-2.

245. UYO ALIKUNHUMA HUG’WENE UWAGUGWEGELA UMOTO.

Imbuki ya lusumo lunulo ilolile makoye ayo munhu alinago. Umunhu ng’wunuyo agacholaga inzila ijaguginja amakoye genayo. Aliyo lulu, akomile gub’isanya bhanhu bhangi bho gwiganika giki bhagung’wambilija ugugamala amakoye genayo. Hunagwene abhanhu abho bhadeb’ile igiki umunhu ng’winuyo alindilile wambilijiwa bho gufumila kub’angi, b’agayombaga giki, ‘uyo alikunhuma hung’wene uwagugwegela umoto.’

Ulusumo lunulo lugalenganijiyagwa kubhanhu abho bhadatumamaga chiza imilimo yabho kunguno ya gwisanya nulu gwisagilwa gugunanhwa na bhichab’o. Kunguno yiniyo, abhanhu bhenab’o bhagikalaga na makoye ganeyo ku makanza malihu. Ijinagubhahugula abhanhu bhagab’awilaga giki, ‘uyo alikunhuma hug’wene uwagugwegela umoto.’

Ulusumo lunulo lolanga bhanhu  guleka gwisanya, nulu gwisagilwa b’ugunanhwa bho gufumila kubhanhu bhangi. Igelelilwe bhuli ng’wene agatumile amasala gakwe chiza, ijinagwiingija amakoye ayo alinago. Ili hambohambo kwiyumilija guginja makoye guti ga nzala bho kutumama milimo na bhukamu bhutale.

KISWAHILI: ALIYENYUMA NDIYE AUSOGELEAE MOTO

Chanzo cha methali hiyo chaangalia matatizo ambayo mtu anayo maishani mwake. Mtu huyo hutafuta njia mbali mbali ziwezazo kumwondolea matatizo yake hayo. Lakini basi, huweza pia kutegemea watu wengine kwa kuwasubiri wao waje kumwondolea matatizo hayo.

Matokeo yake, ni pamoja na kubaki kwenye matatizo hayo kwa muda mrefu. Ndiyo maana watu wamfahamuo kwamba mtu huyo amebaki na matatizo bila kujishughulisha mwenyewe, humwambia kwamba, ‘aliyenyuma ndiye anayeusogelea moto.’

Methali hiyo hulinganishwa kwa watu ambao huwa hawafanyi kazi zao vizuri kwa sababu ya kutegemea kusaidiwa na watu wengine. Watu hao kubaki wakisumbuliwa na matatizo hayo kwa muda mrefu. Hawautumii vizuri muda wao  katika kujilete maendeleo. Basi, katika kuwaambia waache tabia hiyo, wenzao husema, ‘aliyekonyuma ndiye anayeusogelea moto.’

Methali hiyo hufundisha watu  kuacha tabia ya kutegemea au kusubiri kusaidia na watu wengine katika kutatua matatizo yao. Yafaa kila mmoja aitumie akili yake vizuri katika kutafuta ufumbuzi wa matatizo yake. Ni afadhali kwa mfano kuondoa tatizo la njaa, kwa mtu huyo kutumia muda wake vizuri katika kulima kwa bidii kubwa kiasi cha kutosha kumletea maendeleo kwenye familia yake.

 Kwa hiyo, methali hiyo hufundisha kuwa, mtu mwenye shida ndiye anyeshughulika kutafuta utatuzi wa shida yake hiyo. Yafaa kila mmoja atumie akili na muda wake vizuri katika kuongeza juhudi za kufanya kazi ili kutatua matatizo aliyo nayo.

Luka 8:18.

 

 

fire-

African people-

ENGLISH: HE WHO IS AT THE BACK COMES NEAR THE FIRE.

The origin of this proverb is the problem that a person has in life. Such a person looks for various solutions to his or her problems. But then, they can also rely on other people by waiting for them to come and get rid of such problems on their behalf.

As a result, that person may stay with those problems for a long time. That is why people who know that the person has been in trouble without concern for themselves, tell him, ‘He who is at the back comes near the fire.’

The proverb is comparable to people who do not do their jobs well because of their reliance on other people. Those people remain suffering from those problems for a long time. They do not use their time well for development. So, in telling them to stop the habit, their peers say, ‘He who is at the back comes near the fire.’

The proverb teaches people about doing away with dependency on or with waiting for help from other people in solving their problems. It is important for each one to use well his/her brain in finding solutions to their problems. It would be better, for example, to eradicate starvation by working hard and by spending time in cultivating crops for the betterement of one’s family.

 Thus, the proverb teaches people about working hard to find solution to their problems instead of walting for some other people to help them.  It is important for everyone to use his/her time and resources well in solving their problems.

Luke 8:18.

244. AHO ALIHO MUNHU OJIKA ITICHIZA UGUJIYOMBELA.

  1. AHO ALIHO MUNHU OJIKA, ITICHIZA UGUJIYOMBELA

Imbuki ya lusumo lunulo ilolile munhu uyo ali na jika. Umunhu ng’wunuyo agab’izaga na wib’akizu, nulu wikib’ukwa butale, ulu wigwa mhayo guliyombwa gulolile jika jakwe.  Ulu wigwa chiniko, agub’iganikila kibhi abho bhaliguyomba umhayo gunuyo. Kunguno agamalaga ulubhango ulo gwendelea na mahoya genayo. Akomile nulu gwinga hoyi uja kungi uko bhanhu abho bhali na mahoya gawiza. Hunagwene abhanhu bhagayombaga giki, ‘aho aliho munhu ojika itichiza ugujiyombela.’

Ulusumo lunulo lugalenganijiyagwa kubhanhu abho bhalib’itegeleja chiza umumahoya gabho. Abhanhu bhenabho bhagikalaga na bhichabho bho mholele, kunguno bhalina bhulalang’hanu bhoguikomanya chiza imihayo iya guyomba. B’adaihoyelaga imihayo iyo idulile golecha kajile kagubhasega abhanhu abho bhalina jika.  Abhanhu bhenabho bhadeb’ile igiki ‘aho aliho munhu ojika itichiza ugujiyombela.’

Ulusumo nululo lolanga bhanhu  gub’iza b’alalang’hanu ulu bhalihoya na munhu uyo alinajika. Ubhulalang’hanu bhunubho bhugubhenhela witegeleja bho gudula gukomanya chiza imihayo iyaguholela umumahoya gabho na bhanhu abho bhali na jika. Mukajile kenako, bhagudula gwikala bho mholele na bhichabho umuwikaji b’ob’o.

KISWAHILI: ALIPO MTU MWENYE DOSARI, SI VYEMA KUIZUNGUMZIA.

Chanzo cha methali hiyo chaangalia mtu mwenye dosari. Mtu huyo huwa na wasiwasi au hali ya kushituka akisikia neno likizungumzwa lihusulo dosari yake au kilema chake.  Akisikia hivyo hujisikia vibaya na kuwafikiria vibaya pia wale wanaozungumzia neno hilo.

Mtu huyo huweza hata kuondoka kwenye maeneo yale na kwenda sehemu nyingine kule ambako wanamaongezi mazuri, kwa sababu hukosa raha ya kuendelea kubaki pale. Ndiyo maana watu husema kwamba, ‘alipo mtu mwenye dosari si vyema kuizungumzia.’

Methali hiyo, hulinganishwa kwa watu waliona umakini mzuri katika maongezi yao. Watu hao huishi na wenzao kwa amani, kwa sababu wana busara ya kuchagua maneno ya kuongea wakiwa pamoja na wenzao wenye dosari au vilema. Huwa hawayaongei maneno yale yawezayo kuonesha hali ya kuwacheka wenye dosari au mapungufu fulani katika miili yao. Watu hao waelewa kuwa, aliko kwenye dasari si vyema kuizungumzia.’

Methali hiyo hufundisha watu  kuwa na busara ya kuchagua maneno ya kuongelea wawapo na watu wenye dosari. Busara hiyo, itawaletea umakini wa kuyaacha maneno yale yahusuyo dosari za watu walionao kwenye maongezi yao. Busara hiyo itawawezesha kujihadhali kugusia dosari hizo wakati wa mazungunzo yao, na hivyo kuwapa nafasi ya kuishi kwa amani na wenzao.

Mt. 18:6-7;

Lk 17:1-2.

 

disability-black

ENGLISH: WHERE THERE IS A PERSON WITH A DEFECT, IT IS NOT GOOD TO TALK ABOUT IT.

The origin of this proverb is a person with a defect such as a disability. Such a person becomes anxious or nervous when he/she hears people speaking about his or her defect. When that happens, he or she thinks negatively of those who speak about his or her defect.

The person may even move from that place to another one where there are good conversations, which are not interested on his or her defect. That is why people say, ‘Where there a person with a defect, it is not good to talk about it.’

The proverb is used comparatively to refer people who conduct good conversations. These people live with their neighbors in peace, because they know how to choose words to use with their defected counterparts. They do not use words that may denote perjoration against those people. Those people understand that, ‘Where there is a person with a defect, it is not good to talk about it.”

This proverb teaches people about the wisdom of choosing words to speak to people with defects. This prudence will make them more careful about omitting the words about the defects of people in their conversations. This prudence will allow them to be careful about touching such flaws during their their conversations, thus giving them the opportunity to live in harmony with their peers.

Mt. 18: 6-7.

Lk 17: 1-2.