Imbuki ya lusumo lunulo ilolile makoye ayo munhu alinago. Umunhu ng’wunuyo agacholaga inzila ijaguginja amakoye genayo. Aliyo lulu, akomile gub’isanya bhanhu bhangi bho gwiganika giki bhagung’wambilija ugugamala amakoye genayo. Hunagwene abhanhu abho bhadeb’ile igiki umunhu ng’winuyo alindilile wambilijiwa bho gufumila kub’angi, b’agayombaga giki, ‘uyo alikunhuma hung’wene uwagugwegela umoto.’
Ulusumo lunulo lugalenganijiyagwa kubhanhu abho bhadatumamaga chiza imilimo yabho kunguno ya gwisanya nulu gwisagilwa gugunanhwa na bhichab’o. Kunguno yiniyo, abhanhu bhenab’o bhagikalaga na makoye ganeyo ku makanza malihu. Ijinagubhahugula abhanhu bhagab’awilaga giki, ‘uyo alikunhuma hug’wene uwagugwegela umoto.’
Ulusumo lunulo lolanga bhanhu guleka gwisanya, nulu gwisagilwa b’ugunanhwa bho gufumila kubhanhu bhangi. Igelelilwe bhuli ng’wene agatumile amasala gakwe chiza, ijinagwiingija amakoye ayo alinago. Ili hambohambo kwiyumilija guginja makoye guti ga nzala bho kutumama milimo na bhukamu bhutale.
KISWAHILI: ALIYENYUMA NDIYE AUSOGELEAE MOTO
Chanzo cha methali hiyo chaangalia matatizo ambayo mtu anayo maishani mwake. Mtu huyo hutafuta njia mbali mbali ziwezazo kumwondolea matatizo yake hayo. Lakini basi, huweza pia kutegemea watu wengine kwa kuwasubiri wao waje kumwondolea matatizo hayo.
Matokeo yake, ni pamoja na kubaki kwenye matatizo hayo kwa muda mrefu. Ndiyo maana watu wamfahamuo kwamba mtu huyo amebaki na matatizo bila kujishughulisha mwenyewe, humwambia kwamba, ‘aliyenyuma ndiye anayeusogelea moto.’
Methali hiyo hulinganishwa kwa watu ambao huwa hawafanyi kazi zao vizuri kwa sababu ya kutegemea kusaidiwa na watu wengine. Watu hao kubaki wakisumbuliwa na matatizo hayo kwa muda mrefu. Hawautumii vizuri muda wao katika kujilete maendeleo. Basi, katika kuwaambia waache tabia hiyo, wenzao husema, ‘aliyekonyuma ndiye anayeusogelea moto.’
Methali hiyo hufundisha watu kuacha tabia ya kutegemea au kusubiri kusaidia na watu wengine katika kutatua matatizo yao. Yafaa kila mmoja aitumie akili yake vizuri katika kutafuta ufumbuzi wa matatizo yake. Ni afadhali kwa mfano kuondoa tatizo la njaa, kwa mtu huyo kutumia muda wake vizuri katika kulima kwa bidii kubwa kiasi cha kutosha kumletea maendeleo kwenye familia yake.
Kwa hiyo, methali hiyo hufundisha kuwa, mtu mwenye shida ndiye anyeshughulika kutafuta utatuzi wa shida yake hiyo. Yafaa kila mmoja atumie akili na muda wake vizuri katika kuongeza juhudi za kufanya kazi ili kutatua matatizo aliyo nayo.
Luka 8:18.
ENGLISH: HE WHO IS AT THE BACK COMES NEAR THE FIRE.
The origin of this proverb is the problem that a person has in life. Such a person looks for various solutions to his or her problems. But then, they can also rely on other people by waiting for them to come and get rid of such problems on their behalf.
As a result, that person may stay with those problems for a long time. That is why people who know that the person has been in trouble without concern for themselves, tell him, ‘He who is at the back comes near the fire.’
The proverb is comparable to people who do not do their jobs well because of their reliance on other people. Those people remain suffering from those problems for a long time. They do not use their time well for development. So, in telling them to stop the habit, their peers say, ‘He who is at the back comes near the fire.’
The proverb teaches people about doing away with dependency on or with waiting for help from other people in solving their problems. It is important for each one to use well his/her brain in finding solutions to their problems. It would be better, for example, to eradicate starvation by working hard and by spending time in cultivating crops for the betterement of one’s family.
Thus, the proverb teaches people about working hard to find solution to their problems instead of walting for some other people to help them. It is important for everyone to use his/her time and resources well in solving their problems.
Luke 8:18.