Imbuki ya lusumo lunulo ingilile kuli munhu uyo ochimagwa ginhu jugi, guti linti, nulu ichimu na bhibhoneji hakaya yakwe. Umunhu ng’unuyo aguminyika kunguno ya kupandika ilonda aho ochimilagwa. Aliyo lulu, umunhu ng’unuyo, idigiki agucha duhu, kunguno adulile gulagulwa ililonda linilo mpaga nulu lyupila. Hunagwene abhanhu bhagayombaga giki, ‘guching’wa no idi gucha.’
Ulusomo lunulo lugalenganijiwa kubhanhu abho bhagabhadililaga bhasadu bhabho bho gubhachala kusibhitali, bhagapandika bhugota bho gudula gubhapija wangu, kugiki bhadule gwendelea kutumama milimo yabho chiza.
Abhanhu bhenab’o bhagab’izaga na bhutogwa bhutale kubhichab’o. Gub’itila bhutogwa bhunubho bhagadulaga gubhambilija abhanhu bhabho bho kutumila nulu sabho jabho. Bhagitaga giko, kunguno bhamanile igiki, ‘guching’wa no idi gucha.’
Ulusumo lunulo lolanga bhanhu kudilila bhanhu abho bhali na makoye, guti ga bhusadu na gangi, kugiki bhadule gupila wangu. Ubhudiliji bhunubho bhugubhambilija bhanhu bhingi abho bhali makoye guti ga bhusadu, uguginja wangu.
KISWAHILI: KUCHOMWA MNO SI KUFA.
Chanzo cha methali hii ni mtu aliyechomwa na kitu chenye ncha kali, kama vile mti au mkuki na watu waonevu, akiwa nyumbani kwake. Mtu huyo huumia kwa sababu ya hupata jeraha kwenye sehemu aliyochomwa na kitu hicho. Hata hivyo, mtu huyo aweza kutibiwa jeraha hilo mpaka akapona vizuri. Kuchomwa hadi kupata jeraha kama hilo si kwamba kutatamsababishia kifo. Ndiyo maana watu husema kwamba, ‘kuchomwa mno si kufa.’
Methali hii hulinganishwa kwa watu wenye upendo wa kuwajali wagonjwa kwa kuwapeleka hospitalini ili wakapatiwe matibabu ya kuwawezesha kupona haraka ya kutosha kuendelea na kazi zao vizuri.
Upendo walio nao watu hao huwawezesha kuwatatulia watu hao matatizo yao kwa sababu kupitia upendo huo, watu hao hufikia hata hatua ya kutumia mali zao katika kuwawezesha watu wao kupona haraka magonjwa au majereha ya aina mbalimbali. Watu hao hufanya hivyo kwa sababu wafahamu kwamba, ‘kuchomwa mno si kufa.’
Methali hiyo hufundisha watu kuwa na upendo wa kuwajali watu walio na matatizo mbalimbali, yakiwemo yale ya ugonjwa na mengine, ili waweze kupona haraka. Upendo huo utawawezesha watu hao kutatua matatizo ya watu wengi wanaohitaji msaada huo.
ENGLISH: TO BE STABBED HARD IS NOT TO DIE.
The origin of this proverb is a person who got pireced with a sharp object such as a pointed tree branch or a spear at his or her home by cruel people and got badly wounded. Such wounded person could be treated and got well again. Thus, being stabbed does not necessarily translate to one’s death. That is why people say, ‘to be stabbed hard is not to die.’
The proverb is comparatively used to encourage people who take care of the sick by taking them to the hospital for treatment to enable them recover quickly enough to healthly continue with their jobs.
The love that these people have allows them to solve other peoples’ problems. Through that love, these people even go as far as using their resources to facilitate other peoples’ quick recovery from various illnesses, wounds or injuries. These people do this because they know that ”to be stabbed hard is not to die.’
The proverb teaches people to show love to people with a variety of problems, including those of illness and others, so that they can recover quickly. Such love will enable those people to solve problems of many needy people.